
Lospalos rcl vp 10-2025=Governu japaun liu husi organizasaun non governamental NGO (FUNDAMOR) serbisu hamutuk ho Autoridade Municipal Lautem, ofisialmente inagura edifisiu eskola ensinu baziku central (EBC) coro-asu de maloru, postu administrativu lore, Munisipiu Lautem.
Diretur EBC coro-asu de maloru Belarmino dos santos, agradese ba governu japaun tamba bele serbisu hamutuk ho governu timor leste liu husi NGO fundamor hodi responde ona sira nia preokupasaun ne’ebe durante nee sira infrenta liu-liu sala de aula nebe menus ba estudante sira iha prosesu aprendizagen.
“hau hatoo orgulu boot ksolok boot ba komunidade japuan ne’ebe mak parseiru diak ba nonu governu konstitusional hodi bele investe iha area edukasaun no fo konfiansa ba NGO Fundamor bele halo konstrusaun foun ba edifisiu ebc coro-asu ida ne’e atu ami bele utiliza ba prosesu aprendizajen loron-loron nian.” Hateten Belarmino dos santos,06/11.
Iha fatin hanesan reprezentante servisu edukasaun municipal lautem Joao aparicio mos garadese ba governu japaun tamba bele ajuda ona povu lautem iha sector edukasaun nian. Liu husi ajudu nee governu japaun laos deit halo konstrusaun eskola iha postu lore deit maibe, iha postu sira seluk mos hetan ajudu.
“Ba eventu ida nee husi edukasaun agradese tamba governu japaun liu husi nia embaixada atravez fundamor mai hari eskola iha nee ba sala de aula tolu ho professor sira nia sala ida, ba esperensia ida nee kona-ba ajudu husu populasaun japaun liu husi populasaun iha timor laos foin ida nee deit maibe, hari mos eskola ida hanesan nee iha ebf aelafa. No halo ida tan iha ebc iha leusari.” Dehan reprezentante servisu edukasaun municipal lautem Joao aparicio.

Embaixador governu japaun kimura tetsuya, orgulu ba governu timor leste ,liu-liu Autoridade Municipal Lautem, no ONG fundamor tamba bele serbsiu hamutuk ho governu japaun hodi ohin loron bele inagura ona edifisiu eskola refere ba estudante sira iha lore, tamba liu husi edukasaun bele transforma ema atu sai ema nebe diak ba futuru.
“Hau agaradese ba ita bot sira hotu ba imi nia envolvimentu ativu hodi halo eventu nee sai posivel no susese, orgulu tebes hodi suporta no hari eskola foun ida nee ho naran “coro-asu” postu lore, nudar veteranu ida ne’ebe respeitado no brani tebes luta ho aten brani ba libertasaun timor leste nian, eskola ida nee hanesan omenagen ida ba nia aten-brani no dedikasaun ne’ebe forte ba nasaun. Eskola nee marka pasu importante ida ba oin iha setor edukasaun iha rejiaun ida nee, hau hein ho laran tomak ida nee sai serve laos deit hanesan sentru aprendizajen nian, maibe mos hanesan fatin ida iha nebe foin sae sira haburas sira nia mehi no aspirasaun sira, hodi foti pasu sira ho konfiansa ba futuru ida ne’ebe nabilan liu.”

Secretariu municipal administrasaun financas Francisco dos santos, afirma atu dezenvolve nasaun liu husi infrastutura bazika laos responsabilidade governu nian deir maibe agensia sira mos bele dezenvolve liu husi nia apoiu tamba nee autoridade local kontinua husu ba governu japaun atu kontinua apoiu.
“Eskola foun diak ida nee ohin ita inagura ona, diretur maneja oinsa para ohin ita inagura nee bele funsiona ho diak, Tamba nee ita agradese ba ajudu ida nee, signifika katak atu tau matan ba rai ida ne’e laos ba governu deit maibe agensia, doadores bele halo, tamba nee husu ba embaixador japaun atu kontinua nafatin ajuda ami laos iha munispiu lautem deit maibe iha fatin sira ne’ebe sei presija embaixada japaun nia tulun kontinua tulun ba, ohin ita kontente tamba eskola coro asu bele hetan tan edifisiu boot ida nee utiliza didiak ba.
Tuir dados governu japaun implementa ona progetu hamutuk 40 resin ona iha area rural iha nasaun timor leste laran tomak liu husi sira nia eskema ne’ebe hanaran Assistensia subvensaun ba progetu seguransa umana iha baze.
Entretantu montante orsamentu ba konstrusaun edifisiu eskola EBC coro-asu de maloru nee hamutuk $ 95.659.00 (rihun sianolu resin lima, atus ne’en lima nolu reins sia.) no edifisiu nee rasik iha sala de aula tolu no sala ba professor ida.
Jornalista;Veru
Editor;El