Eis Prizioneiru Koramil Baguia, Saudozu Lecudai Termina ona nia Jornada Moris.

 

(saudozu Ricardo pinto “LECUDAI” iha semiteriu. photo/veru)

ILIOMAR, RCL,VP 25-11-2025 : Governu hamutuk ho Familia halot ona saudozu Ricardo Pinto  ho kodico LECUDAI, nudar Eis prizioneiru husi Militar Koramil  Baguia, iha tempu rezistensia nia laran, termina ona nia jornada moris iha mundo ho idade 96.

Saudozu  Ricardo Pinto ” Lecudai”  hakotu nia peregrinasuan iha mundo iha loron 15 fulan novembru tinan 2025 iha aldeia caidabo, suco iliomar 2, postu administrativu iliomar, munisipiu lautem, tamba moras diabetes.

Saudozu nudar eis prizioneiru husi  militar koramil baguia iha tempu rezistensia hafoin baze de apoiu rahun tamba inimigo deskonfia saudozu nudar falentil, husi tempu neba saudozu hetan torturasaun oi-oin  husi fatin ida ba fatin seluk no tuir instrusaun militar indonesia  nian hodi rekolha kilat musan iha foho matebian no material sira seluk.

(Amo Julio Mota SDB. Photo/veru.)

Iha serimonia funebere saudozu nian nee hahu ho misa agradesimentu, amo selebrante julio Mota SDB husu ba familia em lutada iha nia homilia katak agradese ba aman maromak tamba liu husi maromak nia bensaun  saudozu dedika nia aan ba Rai ida nee too ohin loron ita hetan independensia, ho nune   familia sira tenki fo gratidaun ba saudozu nia pregrinasaun  durante iha mundo.

” agradese ba maromak ba buat hotu nebe maromak haraik mai ita liu husi saudozu Ricardo Pinto, fo gratindaun ba ida nee , maromak haraik bensaun ba nia no nia hatutan ba sira seluk, ema ida nebe dedikadu no kontribui mos libertasaun nasaun ida nee, nia luta laos deit ba familia luta mos ba rai ida nee hela ba nafatin nudar memoria diak ida nebe familia sira sei tane no konsidera valoriza no apresia nafatin.  ita agradese ba moris naruk too ohin konklui ho natural tuir maromak nia tempu, iha tempu ba buat hotu ba aktividade hotu  iha rai ba iha lalehan nia okos, tempu atu moris no mos tempu atu mate, nebe saudozu ricardo hakat ona ba tempu rohan laek katak husik moris iha mundo nee atu moris ho maromak.  Nebe iha nee atu agradese no tanis ba moris nebe too ona nia rohan. moris ida nebe kompletu ona, no moris ida nebe tuir maromak nia hakarak.” Hateten amo julio Mota SDB  iha nia homilia, 22/11/2025

(Reprezentante CMCLN Munisipiu Lautem Ricardo Pinto Lourdes ho kodiko Haksolok. photo/veru.)

Reprezentante CMCLN Munisipiu Lautem  Ricardo Pinto Lourdes  ho kodiko Haksolok hateten. Saudozu nia dedikasaun luta ba libertasanun nasional sai  hanesan memoria iha nebe sei la hotu ba jerasaun foun sira atu kontinua banati memoria hirak nee hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian,

 ” Estadu fo rekonesimentu  ona atu valoriza  veteranos  kombatentes ka sidadaun nebe deit fo ninia komtribuisaun ba luta libertasaun nasional iha artiho 11 hateten mos katak estadu sei valoriza, neduni iha 1° registo saudozu  Ricardo Pintu Lecudai hetan titulu  dedikasaun exkluzivu 8 A 14, ne duni ohin ita hamutuk  iha nee atu fo onra no gloria ba ita nia saudozu. Luta nain ida laran diak ida nia husik ona ita maibe ita orgulu mos  tamba durante nia moris halo buat barak nia sai hanesan ejemplu ida ba ita jerasaun foun sira, atu banati tuir ba sidadaun idak-idak hatene tamba saida mak agora ita liberdade, tamba  liu husi sakrifisiu sira nee ita hotu nafatin iha esperansa no espiritu nasionalismu hodi lori ita nia nasaun nee ba oin.” Dehan  Reprezentante CMCLN Munisipiu Lautem  Ricardo Pinto Lourdes  ho kodiko Haksolok.

(Oan husi saudozu, Tomas Mariano Pinto.Photo/veru.)

Oan husi saudozu, Tomas Mariano Pinto hateten,nia parte  sente triste tamba lakon ona sadere fatin no lakon sira nia aman motivador no inspirador iha familia. Maske saudozu husik ona familia maibe familia mos sente orgulu tamba saudozu nia dedikasaun sai valor importante ba familia no nasaun.

‘’sente triste tamba lakon ona sadere fatin no lakon sira nia aman motivador no inspirador iha familia. Maske saudozu husik ona familia maibe familia mos sente orgulu tamba saudozu nia dedikasaun sai valor importante ba familia no nasaun,tamba  Saudozu husik familia tamba moras diabetes durante tinan 5 nia laran maske familia esforsu hodi halo tratametu maibe tamba saudozu ho idade nebe avansado ona nune saudozu husik oan ho bei-oan ho idade 96. ‘’dehan Oan husi saudozu, Tomas Mariano Pinto.

Entertantu Saudozu nia dedikasaun ba luta libertasaun nasional nian nee estadu timor leste fo ona rekonesimentu ba nia dedikasaun exkluziva ho grau 3 kategoria 8 A 14.

Jornalista : Veru.

Editor : El

Posted in

Administradór

Administradór website Rádiu Komunidade Lospalos responsavel ba jestaun no atualizasaun ba konteúdu no informasaun importante ligadu ho dezenvolvimentu lokál iha Munispiu Lautem.