
Tinan 25 ona ukun rasik a’an kumu metin ona iha liman la monu leet deit no la ses husi memoria moruk ne’ebe ema wain hakat liu ona, la seluk no la let mos husi dedikasaun saudozu horacio da costa nian ne’ebe sakrifika nian aan hodi sosa liberdade nee ba jerasaun foun sira.
Iha tinan 50 liu ba, molok hakat ba restaurasaun independensia ema wain tebes mak ho aten brani deside sakrifika sira nia aan hodi hasoru inimigo, maske situasaun nee todan no risku bot ba inan feto sira, labarik ferik no katuas sira nebe sira husi hela iha fatin nebe sira deside no laiha tan dalan seluk ona atu hakiduk, mate ka moris ukun rasik aan, atu povu no gerasaun foun sira labele sai atan iha sira nia rai rasik. Husi situasaun nee la se’es husi saudozu horacio da costa nia dedikasaun no kontribuisaun ne’ebe hahu husi tinan 1975 too tinan 2002.
Biografia Saudozu
Saudozu horacio D.C savio ho kodiku ” Relojiu ” moris iha aldeia tchaulutur suku fuiloru iha loron 6 fulan agusto tinan 1947 oan husi aman jose macario sanches zemakar no inan adelina sanches kasalina. saudozu nudar oan dahaat husi maun alin nain hitu.
Iha tinan 1975 saudozu banati nia maun afonsu savio no beneditu savio hodi ativu iha politika fundasaun asdt nebe tranforma ba fretilin, saudozu ativa organizasaun popular hodi adere ba fretilin inklui fahe kartaun militante fretilin, wainhira akontese konflitu interna saudozu envolve nudar milisia fretilin hodi defende ideia ukun rasik aan.
Iha tinan 1876 saudozu sai hanesan soldadu falentil iha forsa setor no halo funsaun oin-oin inklui envolve iha pelutaun tekniku nebe responsabiliza ba servisu tekniku radiu hodi kria kondisaun ba sekretariu rejiaun hodi komunika ho lider rezistensia sira.
Iha tinan 1979, baze de apoiu rahun fila mai hela iha motolori no envolve kedas ligasaun ho falintil sira iha ai laran liu husi estafeta ho naran alice, saudozu halo kontaktu primeiru ho grupu falintil nebe husi komandante gil fernandes.
Iha tinan 1979 saudozu habelar ligasaun ba adjuntu maubelis nebe destaka iha paicau.
Iha tinan 1980 saudozu muda ba hela iha tchauluturu no kontinua halo ligasaun ba adjuntu larimau iha area sakalu.
Iha tinan 1982 saudozu hetan fiar husi comandante em xhefe das falentil xanana gusmao atu envolve iha servisu ba inisitiva kontaktu dame nian. no halo enkontru primeiru saudozu adjuntu larimau no xanana gusmao kona serbisu ida nee iha fatin acataraleu area sepelata.
Nafatin iha tinan 1982 liu husi orientasaun comandante chefe nian adjuntu jony hasoru ho saudozu iha toos ma’aporu tchauluturu hodi trasa planu ba halo kontaktu ho militar indonesia, husi neba Inimigo sempre deskonfia nia ho komandu indonesia ho cefe suku fuiloru virissimu dias quintas planu ona atu destera saudozu no familia ba iha ilha atauro.
Saudozu presija tempu atu komandante em xefe xanana sai husi ponta leste ba iha sentru leste mak dehan ba militar indonesia katak fretilin hakarak kontaktu ho sira. ate iha loron ida virisimu dias quintas ba kamioneta hodi tula sae hahan iha saudozu nia uma atu destera sadozu ba atauro maibe saudozu deklara katak “adjuntu larimau no mau velis hakarak koalia ho forsa indonesia”
Hafoin rona ida ne’e virissimu informa kedas ba postu militar indonesia nian iha trisula, hafoin fila ho jipe militar hamutuk ho major gatot ba sira saudozu esklarese ba sira dehan ” adjuntu jony sei mai nudar intermediariu para fretilin bele koalia ho imi” .
Iha fulan dezembru 1982 hahu reuniaun subsubar entre fretilin no falintil ho militar indonesia iha matar kere-kere (tchauluturu) nebe partisipa husi adjuntu jony, no larimau enkuantu iha vila maka saudozu, virisimu dias quintas, adolfo sequeira ho estafeta nain rua. paulinho margues ho major gatot. husi nee reuniaun lao ho susesu.
Hafoin kontaktu inisial saudozu komesa hetan konfiansa husi militar indonesia nune komandante em xefe xanana orienta saudusu atu ba dili hodi habelar ligadaun klandestina no kontaktu ho komandante em cefe nia ligasaun sira hodi halo servisu espesifiku ba kontaktu dame nian. too iha dili saudosu tuir oreintasaun comandante em xefe nian hodi kontaktu ho albinu lourdes, bonifasiu magno no chiquitu hafoin kontaktu sira halibur rede klandestina sira seluk hodi marka reuniaun. bainhira kuluhun hakibur hamutuk ho responsavel klandestina kuaze ema nain 30. husi nee saudozu entrega komandante em xefe xanana nia karta ba bonifasiu magno hodi lee ba sira hotu. hafoin lee hotu abili lourdes dehan katak ” husi enkontru nee rede klandestina ninian ligasaun sei reorganiza too same.”
Husi servisu sira ne’ebe suadozu halo mak kontribu boot tebes ba akontesimentu kontaktu dame ofisial entre fretilin/ falintil no militar indonesia inklui enkontru historiku entre xanana ho kolonel purwanto no mario carrascalão iha larigutu iha ne’ebe komandante em xefe das falentil xanana aprezenta solusaun pasifika ka planu da paz ba auto determinasaun nian.
Hafoin kontaktu dame saudozu nia vida la seguru ona nune saudozu muda husi tchauluturu mai hela iha ira-ara, maske nune saudozu kontinua halo ligasaun ho komandu regiaun aluc descrates no renan selac, no saudozu mos akompana radio no fo informasaun ba responsabel klandestina ho kodigo sagitario.
Iha tinan 1999 bainhira estrutura nasional da rezistensia timorense (cnrt) nia instala ho aberta hodi halo preparasaun ba referendu, saudozu inklui ativamente iha cnrt no orgamizasaun cnrt fo fiar ba saudozu ba parte sira hanesan:
1). Ativa iha mobilizasaun iha mobilizasaun rekursu hodi apoiu servisu cnrt nian.
2). Nudar portavoz (juru kampanye ka jurkam( ba parte lorehe 2 no desa fuiloru.
3). Fo fiar hodi buka informasaun no ativamente sai konseleiru diretiva cnrt rejiaun 1 nian.
Depois ukun rasik aan saudozu kontinua dedika aan ba partidu fretilin hodi konkretiva mehi ukun rasik aan nian. Iha tinan 2000 saudozu envolve ativu hodi konsolida baze fretilin nian iha lautem. saudozu nudar sai hanesan membru komisaun politika distrital seksaun ekonomia nian hamutuk ho nia kamarada sira seluk hodi estabelese estrutura fretilin iha munisipiu lautem.
Husi nee saudozu ho nia maluk sira lao husi suku ida ba suku seluk hodi konsolida no estabele estrutura baze, saudozu no nia kamarada sira konseqe hari baze fretilin nebe forte too ohin loron hafoin mandatu remata. saudozu kontinua kontribui no hametin baze nudar konseleiru politika.
Saudozu hahu moras iha loron 29 fulan dezembru tinan 2024, iha loron 23 fulan janeiru 2025, saudozu enfreta problema respiratoriu no familia lori kedas ba hospital lospalos. no kontinua evakua ba hospital baukau hodi halo tratamentu intensivu maibe la konseqe too saudozu hakotu iss iha dalan area motolori, horik fatin nebe matebian saudozu mai hela hodi hahu rezistensia nee husi fatin nee mos saudozu hakotu iha fatin ne duni. saudozu husik hela feto faluk maria vitoria de jesus sanches no oan nain valu.

Aurea savio nudar oan husi saudozu sente triste no lakon sadere fatin tan saudozu husik hela mensagen moruk ne’ebe sei la lakon iha sira nia memoria, no sei kontinua lao tuir saudozu nia ain fatin hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian.
“Sente triste tamba lakon ema ne’ebe sai airin ba ami no husik hela memoria diak ba ami oan sira atu lao tuir nia ain fatin liu-liu nia involvimentu iha tempu rezistensia hodi kontribui ba libertasaun patria nian, no ema ne’ebe ativu tebes no hanorin ami atu lao tuir nia ain fatin hodi tane aas cultura.” dehan oan kiak iha momentu serimonia funebre sauduzo iha semiteriu larin ira-ara,.
Fontes informasaun jornalista rcl halo intervista ho saudozu nia oan mane iha serimonia prosesu funebre saudozu iha loron (31-01-2025) ne’ebe antes nee publika ona iha radio komunidade lospalos.
Jornalista : Veru
Editor : Formador/JPD-Secoms