Lospalos RCL VP, 18-12-2025: Relasiona ho selebrasaun loron aihan mundial nebe halao iha postu adminstrativu lospalos munisipiu lautem ne’e sucu cacavei mak sai klasifikasaun Primeiru ba tein aihan produtu local nian ,
No selebrasaun loron aihan mundial me’e ho tema global mak “fo liman ba malu serbisu ba ai-han nebe diak no ba future ne’ebe diak liu.” No ba tema nasional “ hametin sistema ai-han local ba timor leste no futuru ne’ebe saudavel ”
Secretriu Municipal Asuntu Planeamentu Investimentu no Dezenvolvimentu Integradu Tiborsiu Dos santos hateten, selebrasaun loron ai-han mundial iha munisipiu lautem nee, iha suku 8 mak partispa hodi tuir kompetisaun kulinaria nian ho objektivu atu hasae no promove ai-han local, nune bele minimiza produtu importadu sira husi rai liur.
“ohin loron ita komemora loron aihan mundial ita hotu mai iha nee liu husi aktivivdade hiral ne’e liu-liu ba liga ba aihan suku 8 ne’ebe pretense iha postu lospalos dadaun nee sira prepara hela aihan ida nee horsida ita sira konsumu karik iha nutrisaun diak ba ita nia aan.
Liu husi ministeriu agricuktura no siguransa alimentar presija serbisu ida diak no klean atu asegura ita nia aihan nnue ita bele konsumu tamba agira dadaun ita nia hahan haruka mai husi rai liur mak barak liu. Tamba nee ita tenki asegurano tau iha planu hodi nunee aihan sira nee bele kobre ba ita nia povu no ba nasaun” Hateten Tiborsiu Dos santos iha nia diskursu,18/12.
Kordenador unidade (Uasac) Aniceto Dos reis hateten, governu presija tau importansia no dezenvolve diak liu tan produtu local sira atu nune bele fo nutrisaun diak ba komunidade sira no bele promove no valorize produtu local.
“loron mundial aihan nee loron ida ne;ebe importante tebes ita halibur iha nee atu fo hanoin fali ba ita liu-liu ita nia agricultures sira nebe serbisu makas iha terenu hodi hasae produsaun aihan iha area agricultor nian, tamba nee ita presija fo importansia ba inan ama sira ne’ebe produs aiha local no presija dezenvolve produtu local sira ne’e. liu husi kompetisaun ne’ebe inan aman sira prepara hanesan eventu culinaria ida ne’ebe importante atu promove no fo valorija liu ita nia aihan local, no iha parte ida nudar parte ida husi prosesamentu produtu local para nee sira bele han ho nutrisaun ne’ebe diak.” Dehan Aniceto Dos reis.
Diretur ezekutivu cossantil comar mendonca hateten, atu hametin sistema ai-han local iha timor leste presija ema hotu nia kontribuisaun liu-liu governu hamutuk ho komuniade sira atu tau importansia ba ai-han local sira nune’e bele atinge dezenvolvimentu eonomia nasional.
“selebrasaun loron aihan mundial No tema nasional “ hametin sistema ai-han local ba timor leste no future ne’ebe saudavel.” Ho tema sira ne’ebe atu hametin unidade no responsabilidade koletiva atu fo atu fo enfaze ba nutrisaun ne’ebe diak no sistema ai-han ne’ebe sustentavel ne’ebe ne’ebe presija esforsu hamutuk governu no nasaun unidas sector privadi sosiedade sivil akademiku no komunidade tomak hola nia papel iha sector prudutiva sira oinsa atu hasae ita nia produtividade no produsaun local ne’ebe ejiste iha ita nia rai. Iha selebrasaun nee atu hadia diversidade aihan no konsumu ne’ebe saudavel no sustentavel.
Ohin ita halao aktividade feiras no kulinariu hodi hatudu diversidade rikusoin husi timor leste produtu local husi agricultores sira hodi hatudu potensia husi sistema ai-han local hodi apoiu meius supsistensia nutrisaun no kresimentu sustentavel.”
Entretantu iha selebrasaun loron ai-han mundial ne’ebe halao iha recinto postu administrativu lospalos munispiu Lautem ne’e iha grupu 8 mak tuir kompetisaun culinariu mak hanesan sucu fuiloru, suco souru, suco bauro, suco cacavei, suco muapitine, suco rasa, grupu saos no grupu juventude.
Joranlista;veru
Editor;El